Ovaj web sajt koristi kukije i slične tehnologije da pruži najbolju moguću funkcionalnost i prikaže sadržaje u skladu sa vašim interesima na našem sajtu i društvenim mrežama.
Mi poštujemo vašu privatnost i procesuiramo podatke samo u marketinške i funkcionalne svrhe ukoliko nam date vaš pristanak klikom na "Prihvatam".
Vaša podešavanja vezana za kukije možete izmeniti u bilo kom trenutku klikom na podešavanja privatnosti.
Uslovi korišćenja
Obaveštenje o privatnosti
Podešavanja
Ovaj web sajt koristi kukije i slične tehnologije da pruži najbolju moguću funkcionalnost i prikaže sadržaje u skladu sa vašim interesima na našem sajtu i društvenim mrežama.
Mi poštujemo vašu privatnost i procesuiramo podatke samo u marketinške i funkcionalne svrhe ukoliko nam date vaš pristanak klikom na "Prihvatam".
Vaša podešavanja vezana za kukije možete izmeniti u bilo kom trenutku klikom na podešavanja privatnosti.
Uslovi korišćenja
Obaveštenje o privatnosti
Sistemski kukiji (obavezno)
This cookie is used for system purposes only and does not track user actions. It is required for normal functioning of this web site.
Google Analitika
Ovo je usluga web analitike.
Kompanija koja obrađuje podatke
Google Ireland Limited
Google Building Gordon House, 4 Barrow St, Dublin, D04 E5W5, Irska
Svrha podataka
Marketing
Reklama
Web analitika
Korišćene tehnologije
Kolačići
Piksel tagovi
Atributi podataka
IP adresa (anonimna)
Informacije o pretraživaču (vrsta pretraživača, stranice sa referencama/izlazima, datoteke pregledane na našem sajtu, operativni sistem, pečat datum/vreme i/ili podaci o putanji klikova)
Podaci o upotrebi (prikazi, klikovi)
Prikupljeni podaci
Ova lista predstavlja sve (lične) podatke koji su prikupljeni ovom uslugom ili kroz korišćenje ove usluge.
IP adresa
Datum i vreme posete
Podaci o korišćenju
Putanja klikova (biranja)
Ažuriranja aplikacija
Informacije o pretraživaču
Informacije i uređaju
JavaScript podrška
Posećene stranice
URL referer
Preuzimanja
Flash verzija
Informacije o lokaciji
Kupovna aktivnost
Vidžet interakcije
Pravni osnov
U daljem tekstu je naveden pravni osnov za obradu ličnih podatka u skladu sa Članom 6 I 1 GDPR.
Član 6 (1) (a) GDPR
Mesto obrade podataka
Republika Srbija
Period zadržavanja podataka
Ovi podaci će biti izbrisani čim više ne budu potrebni za svrhu obrade.
Strana koja prima podatke
Alphabet Inc.
Facebook Pixel
Ovo je tehnologija praćenja koju nudi Facebook i koju koriste drugi Facebook servisi poput Facebook Custom Audiences.
Kompanija koja obrađuje podatke
Facebook Ireland Limited
4 Grand Canal Square, Grand Canal Harbour, Dublin, D02, Irska
Svrha podatka
Reklama
Marketing
Retargetiranje
Analiziranje
Praćenje
Korišćene tehnologije
Kolačići
Atributi podataka
Podaci specifični za piksel
Http-zaglavlje
Opcioni parametri
Prikupljeni podaci
Ova lista predstavlja sve (lične) podatke koji su prikupljeni ovom uslugom ili kroz korišćenje ove usluge.
ID Facebook korisnika
Informacije o pretraživaču
Podaci o korišćenju
Informacije o uređaju
Neosetljivi prilagođeni podaci
URL referer
ID piksela
Informacije o lokaciji
Podaci specifični za piksel
Ponašanje korisnika
Pregledane reklame
Interakcije sa reklamama, uslugama i proizvodima
Marketing informacije
Pregledan sadržaj
IP adresa
Pravni osnov
U daljem tekstu je naveden pravni osnov za obradu ličnih podatka u skladu sa Članom 6 I 1 GDPR.
Član 6 stav 1 s. 1 lit. a GDPR
Mesto obrade podataka
Republika Srbija
Period zadržavanja podatka
Ovi podaci će biti izbrisani čim više ne budu potrebni za svrhu obrade.
Strana koja prima podatke
Facebook Inc.
SRB
ENG
DEU
Početna
O nama
Poslovanje
Proizvodi
Odgovornost
Karijera
Medija centar
Blog
Kontakt
SRB
ENG
DEU
Početna
O nama
▾
Profil kompanije
Misija i vizija
Menadžment
Predstavništva
Proizvodnja
Naša istorija
Poslovanje
▾
RAMACA
Kvalitet
Zainteresovane strane
Korporativni kodeks
Opšti uslovi poslovanja
Nekretnine i polovna oprema
Proizvodi
Odgovornost
▾
Usaglašenost poslovanja
Društvena odgovornost
Održivi razvoj
Karijera
▾
Korporativna kultura
Zaposleni
Edukacija zaposlenih
Vaša karijera
Medija centar
Blog
Kontakt
Početna
›
Medija centar
›
Vesti
›
Štadin Zdravstveni izveštaj za 2022. godinu
Štadin Zdravstveni izveštaj za 2022. godinu
08. jul 2022.
Već devetu godinu zaredom, multinacionalna korporacija Štada, organizuje ispitivanje javnog mnjenja evropske populacije po pitanju zdravstvenih navika i odnosa prema zdravlju. Ovo je deveto po redu, a četvrto međunarodno Štadino istraživanje koje je obuhvatilo više od 30 hiljada ispitanika, starosti između 18 i 99 godina, u 15 zemalja među kojima je i Srbija. Istraživanje se sprovodi kao doprinos zdravstvenoj edukaciji, boljem uvidu u zdravstvene navike i zdravstvene potrebe šire populacije. Reprezetnativnu onlajn studiju za Štadu sprovela je kompanija InSites Consulting.
„Putem Štadinog Zdravstvenog izveštaja nastojimo da pružimo naučno verifikovane podatke da bismo stimulisali debate vezano za zdravstvene trendove i potrebne mere da bi se dalje podržao neprocenjiv rad koji naši partneri od poverenja, bilo da su to lekari, bolnice, vlade, farmaceuti, svakodnevno obavljaju za pacijente“, kaže Peter Goldschmidt, generalni direktor Štade.
Ovogodišnjim istraživanjem obuhvaćeno je 15 zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Nemačka, Italija, Kazahstan, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Španija, Švajcarska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Ključni pokazatelji Štadinog Zdravstvenog istraživanja 2022.
Pandemija Covid 19 iz korena je promenila način života, drastično uzdrmala zdravstveni sektor, urušila fizičko i mentalno zdravlje i posledično dovela do:
Pada zadovoljstva zdravstvenim sistemom
Širom Evrope, značajno je opao procenat zadovoljstva uslugama koje pružaju nacionalni zdravstveni sistemi. Dve godine pandemije nisu bile teške samo za evropsku populaciju, već i za njihove zdravstvene sisteme. Otuda je poslednje tri godine zadovoljstvo zdravstvenim sistemima u stalnom padu i to sa 78% zadovoljnih Evropljana u 2020. i 74% zadovoljnih u 2021, na samo 64% zadovoljnih Evropljana u 2022. godini.
Pogoršanja mentalnog zdravlja
Nivo stresa raste, kvalitet sna je sve lošiji, a svaki šesti Evropljanin oseća da je na ivici sagorevanja. Što se tiče opšteg mentalnog zdravlja, svaki treći Evropljanin tvrdi da mu se mentalno zdravlje pogoršalo, a posebno su zabrinuti građani Austrije 37%, Italije 35% i Portugala 35%.
Rezultati istraživanja u Srbiji pokazuju da se nivo stresa kod 40% građana jako uvećao od pojave pandemije, što je iznad globalnog proseka koji iznosi 37%. Zbog straha od korone 1/3 lošije spava, a 27% se žali da im se pogoršalo mentalno zdravlje i da su u privatnom životu manje srećni nego ranije 21%.
Zašto Evropljani ne spavaju?
Svakodnevni problemi najviše remete san Poljacima 47%, i Špancima 40%. Ali i građanima Srbije 34%, koje dodatno muče i strahovi i loše misli 31%, a što je iznad globalnog proseka od 26%.
Anksioznost najviše muči Italijane, pa ih je čak 42% noću budno zbog strahova i zebnje. Portugalci 25% ne spavaju zbog brige o novcu. Britancima 21% san remete urinarni problemi, dok Nemcima 18% smeta buka koja dolazi iz okoline.
Sagorevanje na poslu – dodatna pretnja po mentalno zdravlje
Samoprocenjeni nivo sagorevanja – kod ljudi koji su iskusili takva stanja ili veruju da su na ivici sagorevanja – dostigao je najviši nivo od 59% u proseku svih vremena u Evropi. Stanovnici istočnoevropskih zemalja osećaju se posebno ugroženim, pa tako 20% građana Srbije tvrde da su doživeli sagorevanje na poslu, dok 21% imaju osećaj da su na ivici da dožive tu vrstu sloma, što je iznad globalnog proseka od 15%.
Rumuni se osećaju još ugroženije, njih 31% je već doživelo takvo iskustvo, a u Poljskoj, čak 70% ističe da su iskusili osećaj sagorevanja bar jednom u životu. Žene su ugroženije – žene 65% češće osećaju da su u riziku od sagorevanja nego muškarci 53%.
Covid je narušio zdravlje NonCovid pacijenata
Zbog straha od Covid infekcije, zakazane lekarske kontrole je tokom Covid pandemije otkazalo 37% Rumuna, 36% Čeha, isto toliko Italijana i 30% građana Srbije, što je znatno iznad globalnog proseka od 24%.
U isto vreme zakazivanje pregleda tokom pandemije kod lekara opšte prakse u anketi je označeno kao „pravi izazov“ u nekoliko zemalja, među kojima je i Srbija.
Dobre vesti iz Zdravstvenog izveštaja 2022.
Raste procenat Evropljana koji nastoje da žive zdravim stilovima života:
Hranim se zdravije
– kaže 50% Španaca i 48% Srba što je znatno iznad globalnog proseka od 40%. O poboljšanju ishrane manje brinu Britanci 30% i Belgijanci 31%.
Povećao sam unos dodataka ishrani, vitamina i minerala
– na prvom su mestu Česi 49%, Poljaci 45%, kao i 37% građana Srbije, što je znatno iznad globalnog proseka od 26%. Većem unosu suplemenata nisu skloni Francuzi 17% i Španci 14%.
Disciplinovano sledim savete lekara
– kaže 40% Portugalaca i 30% Španaca što je znatno iznad globalnog proseka od 25%. Kada su u pitanju građani Srbije, ovim se pohvalilo 23%.
Više brinem o kvalitetu života i pohađam časove fitnesa
– ističu Poljaci 18% i Italijani 17%, za razliku od svega 4% građana Srbije koji su se pohvalili navedenim aktivnostima.
Apoteka budućnosti: spajanje najboljeg
Štadin Zdravstveni izveštaj za 2022. godinu ukazuje i da Evropljani ostaju verni maloprodajnim apotekama, uprkos rastućoj konkurenciji onlajn prodaje. U Evropi i dalje 56% korisnika fizički posećuju apoteku više puta mesečno, od kojih 27% više puta na nedeljnom nivou. Evropljani žele i cene savet apotekara, pa se individualno savetovanje smatra integralnom i važnom uslugom.
Tik iza individualnog savetovanja u anketi je kao poželjna, naznačena mogućnost onlajn naručivanja lekova iz lokalne apoteke (33%). Tako rezultati Zdravstvenog izveštaja sugerišu da bi u bliskoj budućnosti, glavni zahtev za apoteke mogao biti iznalaženje načina da se kombinuju pomenuti zahtevi, što se lako može postići uz pogodnosti koje nudi digitalno doba.
„To što o zdravlju ljudi brinemo kao pouzdan partner, zahteva od nas da podelimo rezultate istraživanja i razgovaramo o ovim saznanjima sa farmaceutima i svim drugim zainteresovanim stranama u oblasti zdravstvene zaštite širom Evrope, i na taj način doprinesemo boljem pristupu pacijenata visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti“, zaključio je Peter Goldschmidt, generalni direktor Štade.
Vodeći mediji u Srbiji, štampani i elektronski, izveštavali su o Štadinom Zdravstvenom izveštaju za 2022. godinu. Brojni korisni i zanimljivi rezultati istraživanja koji oslikavaju aktuelne zdravstvene navike i zdravstvene potrebe šire populacije u 15 anketiranih zemalja među kojima je i Srbija, bili su prezentovani u udarnim terminima na
8 TV i radio stanica
, u
12 štampanih medija
i objavljeni na
47 portala.
O Štadinom Zdravstvenom izveštaju za 2022, izveštavali su i mediji u Severnoj Makedoniji i Republici Srpskoj.